Vukovar je 19. i 20. rujna 2019. bio domaćin mladima iz regije koji svojim društvenim djelovanjem nastoje kreirati bolje uvjete življenja u svojoj zajednici.
Naime, dvodnevna konferencija Neispričane priče: mladi o suočavanju s prošlošću u organizaciji njemačke zaklade Friedrich Ebert i Europskog doma Vukovar te u suradnji s Inicijativom mladih za ljudska prava, omogućila je mladima prostor za razgovor i razmjenu stavova o svome viđenju novije prošlosti, povijesti i njihova značaja za sadašnjost.

Mladi iz Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske i Srbije kroz dijalog su razgovarali o svojoj ulozi u društvu u pogledu nedavne prošlosti.
Koncept konferencije podrazumijevao je interaktivne metode rada kao i promjenu lokacija, što je kreiralo posebnu dinamiku te sudionicima omogućilo da vide grad i osjete djelić života u Vukovaru. Javne rasprave organizirane su u prostorijama Europskog doma Vukovar, Gradskoj knjižnici Vukovar, turističko panoramskom brodu i Gradskom muzeju Vukovar.
U okviru javne rasprave Mladi i svijest o povijesti moglo se čuti kako mladi često traže informacije i objektivne izvore, a nedostaje im prostora za iskazati svoje stavove. Stoga se javlja potreba za upoznavanjem s više različitih narativa povijesti i što češćim dijalozima na ovu temu. Uvod u raspravu dali su dr. Nikola Baketa s Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu, dr. Ana Ljubojević sa Sveučilišta u Grazu, dr. Ivor Sokolić iz London School of Economics and Political Science te aktivisti Vuk Vujisić iz Crne Gore i Maja Žilić iz Srbije. Osvrt na ovu temu dao je i Boris Stamenić iz Centra za suočavanje s prošlošću „Documenta“.
Kao jedno od važnih pitanja nametnulo se i kako zajedničke narative približiti publici. Radionice na ovu temu vodili su Nikola Puharić i Branka Vierda iz Inicijative mladih za ljudska prava u Zagrebu.
Mladi sudionici zaključili su da je vrlo važno mijenjati obrazovne politike u svim državama regije kako bi obrazovanje o prošlosti sadržavalo i demokratske vrijednosti poput ljudskih prava i bilo otvoreno raznim narativima, što bi rezultiralo kreiranjem društva povjerenja i efektivnog ophođenja s prošlošću. Mladi ne žele nositi teret prošlosti kojom starije generacije manipuliraju čineći je kamenom spoticanja i momentom razdvajanja, što ne znači da nisu spremni nositi odgovornost za sjećanje. Oni žele biti pokretači i doživjeti suradnju mladih na ovim prostorima, žele putovati, upoznavati se, razvijati se i ostvariti svoj puni potencijal, sada i ovdje. I kako mladi kažu, oni nisu budućnost, oni su sadašnjost, puni su ideja i entuzijazma te se aktivnim djelovanjem i uključivanjem mladih sigurno može ostvariti napredak u zajednici.
Javna rasprava Mladi i svijest o povijesti sastavni je dio konferencije iz ciklusa Vukovarskih konferencija (podržane od Zaklade Friedrich Ebert) te programa Društveni kapital u zajednici (podržanog od Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva).