Samo nekoliko dana nakon Međunarodnog dana sjećanja na Holokaust kada se obilježava oslobađanje zatvorenika iz nacističkog logora smrti Auschwitz, 30. siječnja 2024. u Gradskom muzeju Vukovar, svečano je otvorena izložba “Koga smo zaboravili?” te je održana i panel diskusija pod nazivom “Židovska povijest u Vukovaru i kultura sjećanja danas”.

Ovim događajem prisjetili smo se židovskih građana Vukovara, njihovog doprinosa povijesti, društvu i razvoju Vukovara, ali i stradanja u Holokaustu tijekom Drugog svjetskog ratu na području Hrvatske.

Događaj je započeo službenim otvaranjem i pozdravnim riječima Dijane Antunović Lazić, izvršne direktorice Europskog doma Vukovar, koja je na projektu viši stručni suradnik, Tene Banjeglav, istraživačice Documente – Centra za suočavanje s prošlošću, Gorane Kušić, kustosice Gradskog muzeja Vukovar, Josipa Paloša, pročelnika Upravnog odjela za društvene djelatnosti i predstavnika grada Vukovara te Ane Barbare Pajić, pedagoginje iz Gimnazije Vukovar. Voditeljica projekta Nicole Alt i viša savjetnica na projektu Maja Buljubašić predstavile su projekt i program izložbe koja se sastoji od fotografija židovskih mjesta prije Drugog svjetskog rata i danas koje su nastale u suradnji s Gradskim muzejem Vukovar i Fotoklubom Vukovar uz mentorstvo snimatelja i fotografa Daria Matića; osam pojedinačnih biografija Židovki i Židova koji su živjeli u Vukovaru prije Drugog svjetskog rata s naglaskom na njihov doprinos društvu; prikaza kulture i tradicije te povijesti Židova u Vukovaru i regiji.

Nakon otvaranja, učenici Gimnazije Vukovar, sudionici projekta i suautori izložbe, proveli su posjetitelje kroz izložbu. Pod vodstvom i moderiranjem Maje Buljubašić, svaki učenik predstavio je jedan eksponat uz objašnjenje procesa nastajanja i metode istraživanja. Obilazak je trajao tridesetak minuta, a izložba je izazvala veliki interes i pozitivne povratne informacije posjetitelja.

Nakon obilaska izložbe, panel diskusiju je otvorila moderatorica Vesna Teršelič, ravnateljica Documente. Rasprava se temeljila i vodila u tri smjera:

1. Koji su dijelovi povijesti grada i sjećanja skupina koji do sada nisu dobili dovoljno pažnje u povijesnim raspravama i javnim narativima?

2. Zašto je važno uključiti perspektive vjerskih/etničkih manjina i žena u povijesni narativ?

3. Što je potrebno za stvaranje inkluzivnije kulture sjećanja?

U diskusiji su sudjelovala četiri panelista: dr. sc. Ljiljana Dobrovšak, znanstvena savjetnica s Instituta Ivo Pilar iz Zagreba, izv. prof. dr. sc. Hrvoje Volner, izvanredni profesor s Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Osijeku, dr. sc. Danijel Matijević, suosnivač Centra za istraživanje holokausta i genocida na jugoistoku Europe iz Rijeke te nastavnik povijesti i autor gradske ture “Židovski Osijek” Tomislav Vuković.

Panel diskusija potaknula je i otvorila prostor za javni dijalog o obilježavanju židovske povijesti u Vukovaru kao primjeru sjećanja na skupine koje su do sada bile nedovoljno zastupljene u povijesnim raspravama i javnim narativima.

Uz još brojna pitanja koja su ostala otvorena možemo reći da je diskusija dala neke odgovore na pitanje “Što se (ne)pamti u našem gradu?”, uz kritički osvrt na javnu politiku koja nema razvijenu kulturu sjećanja i komemoraciju židovske povijesti u Vukovaru, ali je i proizvela neke od prijedloga za stvaranje inkluzivnog pamćenja povijesti u Vukovaru.