Kategorija: Aktivnosti Page 1 of 12

Reakcije nakon predstavljanja izvještaja o politikama rodne ravnopravnosti u Vukovarsko-srijemskoj županiji

Platforma za međunarodnu građansku solidarnost Hrvatske CROSOL u partnerstvu s Europskim domom Vukovar i Omladinskom udrugom PODUM iz Otočca proveli su istraživanje u Vukovarsko-srijemskoj županiji o rodnoj ravnopravnosti, a provedeno je na 43 osobe, od čega su 10 organizacije civilnoga društva. Rezultati očekivani, ali ne i zadovoljavajući, ističe izvršna direktorica Europskog doma Vukovar Dijana Antunović Lazić: Većina ispitanih osoba smatra da su žene i LGBTIQ+ osobe u diskriminirajućem položaju kako u radnoj tako i u političkoj. Više od 55% ih smatra da žene moraju ostvarivati puno bolje rezultate kako bi bile priznate, te da su podzastupljene. Istraživanje je pokazalo, među ostalim, i da su žene na svome radnom mjestu potplaćenije od muškaraca (39,5 posto ispitanih), a 37,2 posto nije u to sigurno. Njih 72,1 posto smatra da LGBTIQ+ osobe nisu ravnopravno prihvaćene u društvu, rekla je direktorica Europskoga doma Vukovar Dijana Antunović Lazić i dodala kako su izdane i preporuke nakon provedenoga ispitivanja, kojima bi se stanje rodnih ljudskih prava u našim lokalnim zajednicama trebalo poboljšati.

Kristijan Kovačić iz Platforme za međunarodnu građansku solidarnost Hrvatske CROSOL: Ideja je projekta bila potaknuti udruge na veći zagovarački rad, posebice zbog velike centraliziranosti. Projektom smo ih htjeli osnažiti i potaknuti i na ovakav rad, a suradnja s Europskim domom Vukovar je inače izvrsna. Osim na ovome projektu surađivali smo i za vrijeme predsjedanja Hrvatske Vijećem Europske unije kada smo zajednički obilježili godišnjicu mirne reintegracije kada se suradnja pokazala vrlo dobra.

Projekt je podržan s 90 tisuća eura financijske podrške Islanda, Lihtenštajna i Norveške u okviru Poziva 5 za srednje projekte Fonda za aktivno građanstvo u Hrvatskoj.

Izvor: Radio Osijek

 

Izvještaji iz medija: 

https://vusz.hr/rezultati-ispitivanja-stavova-gradana-o-rodnoj-ravnopravnosti-unutar-nase-zupanije/

https://www.hrv.hr/vijesti/vijesti/item/33985-u-vukovaru-su-predstavljeni-rezultati-ispitivanja-stavova-gradana-o-rodnoj-ravnopravnosti-unutar-nase-zupanije

https://radio.hrt.hr/radio-osijek/vijesti/zene-i-lgbtiq-osobe-u-vukovarsko-srijemskoj-zupaniji-u-diskriminirajucem-polozaju-11350802

https://radio-dunav.com/dunav-info-13-2-2024-1100h/

https://p-portal.net/zene-na-istoku-i-dalje-u-nepovoljnom-polozaju/ 

Izložba “Koga smo zaboravili” o židovskoj povijesti i njezinom obilježavanju u Vukovaru

Od 26. siječnja 2024. do 23. veljače 2024. u Gradskom muzeju Vukovar bila je otvorena izložba “Koga smo zaboravili?”.

Ovu izložbu možemo smatrati vrhuncem svih aktivnosti provedenih u sklopu projekta “Koga smo zaboravili? Naslijeđe Židova u našem gradu” tijekom 2023. godine. Izložba je kreativni sažetak rezultata istraživanja učenika koji su sudjelovali u projektu te se bavi nužnošću uključivanja povijesti i perspektive marginaliziranih skupina u javnu raspravu, politiku sjećanja i kolektivno pamćenje.

Izložba se sastojala od tri glavna dijela: Prvi dio govori o povijesti vukovarskih Židova (kultura, tradicija, rodne uloge te uloga zajednice i doprinos društvu). U drugom dijelu prikazani su životopisi odabranih židovskih građana grada, a u trećem dijelu prikazani su tragovi života Židova u gradu u obliku mjesta židovske povijesti (sinagoge, groblja) i njihovo današnje stanje.

Izložba je izazvala veliki interes i pozitivne reakcije te su je posjetili brojni posjetitelji.

Panel diskusija pod nazivom “Židovska povijest u Vukovaru i kultura sjećanja danas”

Samo nekoliko dana nakon Međunarodnog dana sjećanja na Holokaust kada se obilježava oslobađanje zatvorenika iz nacističkog logora smrti Auschwitz, 30. siječnja 2024. u Gradskom muzeju Vukovar, svečano je otvorena izložba “Koga smo zaboravili?” te je održana i panel diskusija pod nazivom “Židovska povijest u Vukovaru i kultura sjećanja danas”.

Ovim događajem prisjetili smo se židovskih građana Vukovara, njihovog doprinosa povijesti, društvu i razvoju Vukovara, ali i stradanja u Holokaustu tijekom Drugog svjetskog ratu na području Hrvatske.

Događaj je započeo službenim otvaranjem i pozdravnim riječima Dijane Antunović Lazić, izvršne direktorice Europskog doma Vukovar, koja je na projektu viši stručni suradnik, Tene Banjeglav, istraživačice Documente – Centra za suočavanje s prošlošću, Gorane Kušić, kustosice Gradskog muzeja Vukovar, Josipa Paloša, pročelnika Upravnog odjela za društvene djelatnosti i predstavnika grada Vukovara te Ane Barbare Pajić, pedagoginje iz Gimnazije Vukovar. Voditeljica projekta Nicole Alt i viša savjetnica na projektu Maja Buljubašić predstavile su projekt i program izložbe koja se sastoji od fotografija židovskih mjesta prije Drugog svjetskog rata i danas koje su nastale u suradnji s Gradskim muzejem Vukovar i Fotoklubom Vukovar uz mentorstvo snimatelja i fotografa Daria Matića; osam pojedinačnih biografija Židovki i Židova koji su živjeli u Vukovaru prije Drugog svjetskog rata s naglaskom na njihov doprinos društvu; prikaza kulture i tradicije te povijesti Židova u Vukovaru i regiji.

Nakon otvaranja, učenici Gimnazije Vukovar, sudionici projekta i suautori izložbe, proveli su posjetitelje kroz izložbu. Pod vodstvom i moderiranjem Maje Buljubašić, svaki učenik predstavio je jedan eksponat uz objašnjenje procesa nastajanja i metode istraživanja. Obilazak je trajao tridesetak minuta, a izložba je izazvala veliki interes i pozitivne povratne informacije posjetitelja.

Nakon obilaska izložbe, panel diskusiju je otvorila moderatorica Vesna Teršelič, ravnateljica Documente. Rasprava se temeljila i vodila u tri smjera:

1. Koji su dijelovi povijesti grada i sjećanja skupina koji do sada nisu dobili dovoljno pažnje u povijesnim raspravama i javnim narativima?

2. Zašto je važno uključiti perspektive vjerskih/etničkih manjina i žena u povijesni narativ?

3. Što je potrebno za stvaranje inkluzivnije kulture sjećanja?

U diskusiji su sudjelovala četiri panelista: dr. sc. Ljiljana Dobrovšak, znanstvena savjetnica s Instituta Ivo Pilar iz Zagreba, izv. prof. dr. sc. Hrvoje Volner, izvanredni profesor s Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Osijeku, dr. sc. Danijel Matijević, suosnivač Centra za istraživanje holokausta i genocida na jugoistoku Europe iz Rijeke te nastavnik povijesti i autor gradske ture “Židovski Osijek” Tomislav Vuković.

Panel diskusija potaknula je i otvorila prostor za javni dijalog o obilježavanju židovske povijesti u Vukovaru kao primjeru sjećanja na skupine koje su do sada bile nedovoljno zastupljene u povijesnim raspravama i javnim narativima.

Uz još brojna pitanja koja su ostala otvorena možemo reći da je diskusija dala neke odgovore na pitanje “Što se (ne)pamti u našem gradu?”, uz kritički osvrt na javnu politiku koja nema razvijenu kulturu sjećanja i komemoraciju židovske povijesti u Vukovaru, ali je i proizvela neke od prijedloga za stvaranje inkluzivnog pamćenja povijesti u Vukovaru.

Školski projekt “Židova u našem gradu”

Učenici Gimnazije Vukovar predstavili su rezultate istraživanja židovske zajednice kao sastavnog dijela vukovarske povijesti.
Budući da je židovska zajednica u Vukovaru bila jedna od najznačajnijih u Hrvatskoj, učenici su samostalno istraživali povijest, religiju, kulturu, tradiciju i rodne uloge židovske zajednice te su se upoznali sa zbivanjima tijekom Drugog svjetskog rata i holokausta i njihovog utjecaja na židovsko stanovništvo Vukovara.

Aktivnost je provedena u sklopu projekta “Koga smo zaboravili? Nasljeđe Židova u našem gradu”.

Javna tribina “Značaj i uloga europskih fondova u razvoju zajednice”

U okviru projekta Proaktivna mreža, koji za cilj ima kroz umrežavanje i osnaživanje resursa u Osječko-baranjskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji, odnosno sinergijom javno-civilnog partnerstva uz podršku brojnih suradnika, doprinijeti proaktivnom i adekvatnom djelovanju kroz primjerene aktivnosti usmjerenih ka rješavanju kriznih situacija, u planu je provedba dvije javne tribine.

Prva u nizu, radnog naziva: “Značaj i uloga europskih fondova u razvoju zajednice” u organizaciji nositelja i partnera na projektu – PRONI Centra i Europskog doma Vukovar, ima za cilj upoznati javnost upravo o značaju ovih fondova u rješavanju kriznih situacija, odnosno stvaranja prilika za preventivno i sustavno djelovanje kako bi se krizne situacije lakše prebrodile.

Javna tribina, koja će imati goste paneliste, stručnjake u ovom području, bit će organizirana u srijedu 22.2., s početkom u 11 sati u prostoru Gradske knjižnice Vukovara, a poziv je otvoren za sve zainteresirane građane do 21.2. putem emaila: tribinaedvu@edvu.hr ili vukovar@proni.hr.

Projekt Proaktivna mreža financiran je sredstvima Europske unije iz Europskog socijalnog fonda te sredstvima Državnog proračuna Republike Hrvatske. UP.04.2.1.11.0105.

U okviru projekta Proaktivna mreža, koji za cilj ima kroz umrežavanje i osnaživanje resursa u Osječko-baranjskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji, odnosno sinergijom javno-civilnog partnerstva uz podršku brojnih suradnika, doprinijeti proaktivnom i adekvatnom djelovanju kroz primjerene aktivnosti usmjerenih ka rješavanju kriznih situacija, u planu je provedba dvije javne tribine. Prva u nizu, radnog naziva: “Značaj i uloga europskih fondova u razvoju zajednice” u organizaciji nositelja i partnera na projektu – PRONI Centra i Europskog doma Vukovar, ima za cilj upoznati javnost upravo o značaju ovih fondova u rješavanju kriznih situacija, odnosno stvaranja prilika za preventivno i sustavno djelovanje kako bi se krizne situacije lakše prebrodile. Javna tribina, koja će imati goste paneliste, stručnjake u ovom području, bit će organizirana u srijedu 23.2., s početkom u 11 sati u prostoru Gradske knjižnice Vukovara, a poziv je otvoren za sve zainteresirane građane do 21.2. putem emaila: vukovar@proni.hr ili tribinaedvu@edvu.hr. Projekt Proaktivna mreža financiran je sredstvima Europske unije iz Europskog socijalnog fonda te sredstvima Državnog proračuna Republike Hrvatske. UP.04.2.1.11.0105.

Page 1 of 12

Powered by WordPress & Theme by Anders Norén