Page 6 of 27

Izložba “Koga smo zaboravili” o židovskoj povijesti i njezinom obilježavanju u Vukovaru

Od 26. siječnja 2024. do 23. veljače 2024. u Gradskom muzeju Vukovar bila je otvorena izložba “Koga smo zaboravili?”.

Ovu izložbu možemo smatrati vrhuncem svih aktivnosti provedenih u sklopu projekta “Koga smo zaboravili? Naslijeđe Židova u našem gradu” tijekom 2023. godine. Izložba je kreativni sažetak rezultata istraživanja učenika koji su sudjelovali u projektu te se bavi nužnošću uključivanja povijesti i perspektive marginaliziranih skupina u javnu raspravu, politiku sjećanja i kolektivno pamćenje.

Izložba se sastojala od tri glavna dijela: Prvi dio govori o povijesti vukovarskih Židova (kultura, tradicija, rodne uloge te uloga zajednice i doprinos društvu). U drugom dijelu prikazani su životopisi odabranih židovskih građana grada, a u trećem dijelu prikazani su tragovi života Židova u gradu u obliku mjesta židovske povijesti (sinagoge, groblja) i njihovo današnje stanje.

Izložba je izazvala veliki interes i pozitivne reakcije te su je posjetili brojni posjetitelji.

Panel diskusija pod nazivom “Židovska povijest u Vukovaru i kultura sjećanja danas”

Samo nekoliko dana nakon Međunarodnog dana sjećanja na Holokaust kada se obilježava oslobađanje zatvorenika iz nacističkog logora smrti Auschwitz, 30. siječnja 2024. u Gradskom muzeju Vukovar, svečano je otvorena izložba “Koga smo zaboravili?” te je održana i panel diskusija pod nazivom “Židovska povijest u Vukovaru i kultura sjećanja danas”.

Ovim događajem prisjetili smo se židovskih građana Vukovara, njihovog doprinosa povijesti, društvu i razvoju Vukovara, ali i stradanja u Holokaustu tijekom Drugog svjetskog ratu na području Hrvatske.

Događaj je započeo službenim otvaranjem i pozdravnim riječima Dijane Antunović Lazić, izvršne direktorice Europskog doma Vukovar, koja je na projektu viši stručni suradnik, Tene Banjeglav, istraživačice Documente – Centra za suočavanje s prošlošću, Gorane Kušić, kustosice Gradskog muzeja Vukovar, Josipa Paloša, pročelnika Upravnog odjela za društvene djelatnosti i predstavnika grada Vukovara te Ane Barbare Pajić, pedagoginje iz Gimnazije Vukovar. Voditeljica projekta Nicole Alt i viša savjetnica na projektu Maja Buljubašić predstavile su projekt i program izložbe koja se sastoji od fotografija židovskih mjesta prije Drugog svjetskog rata i danas koje su nastale u suradnji s Gradskim muzejem Vukovar i Fotoklubom Vukovar uz mentorstvo snimatelja i fotografa Daria Matića; osam pojedinačnih biografija Židovki i Židova koji su živjeli u Vukovaru prije Drugog svjetskog rata s naglaskom na njihov doprinos društvu; prikaza kulture i tradicije te povijesti Židova u Vukovaru i regiji.

Nakon otvaranja, učenici Gimnazije Vukovar, sudionici projekta i suautori izložbe, proveli su posjetitelje kroz izložbu. Pod vodstvom i moderiranjem Maje Buljubašić, svaki učenik predstavio je jedan eksponat uz objašnjenje procesa nastajanja i metode istraživanja. Obilazak je trajao tridesetak minuta, a izložba je izazvala veliki interes i pozitivne povratne informacije posjetitelja.

Nakon obilaska izložbe, panel diskusiju je otvorila moderatorica Vesna Teršelič, ravnateljica Documente. Rasprava se temeljila i vodila u tri smjera:

1. Koji su dijelovi povijesti grada i sjećanja skupina koji do sada nisu dobili dovoljno pažnje u povijesnim raspravama i javnim narativima?

2. Zašto je važno uključiti perspektive vjerskih/etničkih manjina i žena u povijesni narativ?

3. Što je potrebno za stvaranje inkluzivnije kulture sjećanja?

U diskusiji su sudjelovala četiri panelista: dr. sc. Ljiljana Dobrovšak, znanstvena savjetnica s Instituta Ivo Pilar iz Zagreba, izv. prof. dr. sc. Hrvoje Volner, izvanredni profesor s Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Osijeku, dr. sc. Danijel Matijević, suosnivač Centra za istraživanje holokausta i genocida na jugoistoku Europe iz Rijeke te nastavnik povijesti i autor gradske ture “Židovski Osijek” Tomislav Vuković.

Panel diskusija potaknula je i otvorila prostor za javni dijalog o obilježavanju židovske povijesti u Vukovaru kao primjeru sjećanja na skupine koje su do sada bile nedovoljno zastupljene u povijesnim raspravama i javnim narativima.

Uz još brojna pitanja koja su ostala otvorena možemo reći da je diskusija dala neke odgovore na pitanje “Što se (ne)pamti u našem gradu?”, uz kritički osvrt na javnu politiku koja nema razvijenu kulturu sjećanja i komemoraciju židovske povijesti u Vukovaru, ali je i proizvela neke od prijedloga za stvaranje inkluzivnog pamćenja povijesti u Vukovaru.

Predstavljanje izvještaja o politikama rodne ravnopravnosti u Vukovarsko-srijemskoj županiji

U Hotelu Lav, 12. veljače 2024. godine održano je predstavljanje rezultata Ispitivanja stavova građanki i građana o rodnoj ravnopravnosti unutar Vukovarsko-srijemske županije.
 
Predstavljanju su prisustvovali uz predstavnike lokalne zajednice, javnih institucija te učenica i učenika Ekonomske škole Vukovar i zamjenik župana VSŽ i predsjednik Županijskog povjerenstva za ravnopravnost spolova Srđan Jeremić, stručna suradnica za ugovaranje i praćenje financijskih podrški Zaklade Slagalica ujedno i ispred donatora ovog projekta Milena Babić. Ispred partnerske organizacije CROSOL koja je ujedno i nositeljica projekta događaju je prisustvovao i koordinator projekta te koordinator zagovaranja u CROSOL-u Kristijan Kovačić koji je pozdravio nazočne.
 
Ispitivanje je provedeno putem projekta “Lokalne politike pod povećalom – praćenje provedbe Ciljeva održivog razvoja u lokalnim zajednicama” kojeg provodi CROSOL – Platforma za međunarodnu građansku solidarnost Hrvatske u partnerstvu s Europskim domom Vukovar i Omladinskom udrugom PODUM iz Otočca.
 
Opći cilj projekta je jačanje zagovaračkih kapaciteta i watchdog uloge lokalnih organizacija civilnog društva u Vukovarsko-srijemskoj županiji i Ličko-senjskoj županiji u području politika koje se odnose na Ciljeve održivog razvoja. 
 
Projekt je podržan s € 90.000 financijske podrške Islanda, Lihtenštajna i Norveške u okviru Poziva 5 za srednje projekte Fonda za aktivno građanstvo u Hrvatskoj.
 

Sretnu i uspješnu 2024. godinu

Aktivnost 3: Pisanje izvještaja o provedbi Ciljeva održivog razvoja na lokalnim razinama

U sklopu projekta Lokalne politike pod povećalom – praćenje provedbe Ciljeva održivog razvoja u lokalnim zajednicama u tijeku je provedba Aktivnosti 3: Pisanje izvještaja o provedbi Ciljeva održivog razvoja na lokalnim razinama koja se sastoji od prikupljanja podataka, odnosno ispunjavanja ankete koja sadrži zasebna pitanja za OCD-e i građane te kasniju analizu podataka i pisanje te objavu izvještaja.

Link za anketu.

Prikupljanje podataka orijentirano je osim na OCD-e iz Vukovarsko-srijemske i Ličko-senjske županije i na ranjive pojedince iz svake od navedenih županija. 

U okviru Fonda za aktivno građanstvo marginalizirane skupine definiramo kao različite skupine ljudi unutar određene kulture, okruženja i tradicije za koje postoji opasnost od višestruke diskriminacije zbog među-utjecaja različitih osobnih značajki ili obilježja kao što su spol, rod, dob, etnička pripadnost, vjera ili uvjerenje, zdravstveno stanje, invaliditet, seksualna orijentacija, rodni identitet, stupanj obrazovanja ili primanja, te život na različitim zemljopisnim područjima. 

Projekt je podržan kroz Fond za aktivno građanstvo – Hrvatska, sredstvima Islanda, Lihtenštajna i Norveške u okviru EGP grantova. Projekt provode Platforma za međunarodnu građansku solidarnost Hrvatske – CROSOL, Omladinska udruga Podum i Europski dom Vukovar.

Page 6 of 27

Powered by WordPress & Theme by Anders Norén